Poslovne vesti - Hrvatska

Prodano 1,19 milijardi kuna "trezoraca" uz 5,85 posto kamata

Ministarstvo financija na prvoj aukciji nakon tri godine uspjelo je tržištu prodati 1,2 milijarde kuna kratkoročnog duga, u obliku trezorskog zapisa koji dospijeva za dvije godine.

Prinos koji je plaćen ulagačima iznosi 5,85 posto, što je nešto niže nego se najavljivalo. Tržište je, naime, očekivalo kamatnu stopu višu od 6 posto s obzirom da se obveznicom koja dospijeva za tri godine trguje uz prinose od 6,7 posto.

Iako je trezorac plasiran po povoljnoj cijeni, iznenadio je nizak interes tržišta za upis tog vrijednosnog papira. Na aukciju su pristigle ponude od svega 1,23 milijarde kuna premda se najavljivalo da će upis premašiti 1,5 milijardi. Banke nisu sudjelovale u kupovanju kratkoročnog duga, a pretpostavlja se da su većinu duga upisali obvezni mirovinski fondovi. Isplativa je to investicija kad se postoci prinosa preračunaju u kune. Za dvije godine, točnije 6. veljače 2014., Ministarstvo financija ulagačima će uz 1,19 milijardi kuna glavnice isplatiti više od 62 milijuna kuna za prinos.

Prikupljeni iznos bit će dovoljan za osiguranje tekuće likvidnosti pa će Ministarstvo lakše isplatiti ukupno 3 milijarde kuna duga po trezorskim zapisima koji tijekom veljače stižu na naplatu. Otplatiti treba 1,58 milijardi kuna uz 51 milijun kuna za prinose ulagačima, te još 150 milijuna eura na koje će Ministarstvo financija za kamate morati izdvojiti dodatnih 2 milijuna eura.

Ukupni dug prodan na aukciji u utorak premašio je 1,6 milijardi kuna.

Interes za dug koji na naplatu stiže za samo tri mjeseca bio je manji od planiranog izdanja u iznosu od 50 milijuna kuna, pa je naposljetku prodano tek 27 milijuna kuna tih papira. S druge strane Ministarstvo financija odlučilo se udvostručiti iznos plasmana trezorskog zapisa s dospijećem od 182 dana i pokupiti cijeli raspoloživi iznos s tržišta. Prodano je tako 107 milijuna kuna polugodišnjih trezoraca uz kamatnu stopu od 5,1 posto, koja se zadržala na razini ostvarenoj na proteklim aukcijama.

Ulagači u dug s brzim povratom bile su uglavnom banke, koje su upisale više od 90 posto trezorskih zapisa. I eurski dio duga otkupile su banke, a ni u tom dijelu aukcije Ministarstvo nije moglo računati na planirani iznos. Umjesto 50 milijuna eura, prodano je oko 38 milijuna, a plan se izmijenio zbog kamata. Ministarstvo financija odlučilo je tako prodati trezorac s dospijećem od godinu dana u vrijednosti od 25 milijuna eura uz kamatu od 4,84 posto, iako su ulagači bili raspoloženi prema tromjesečnom eurskom dugu uz jednaku kamatnu stopu koju su plaćali na kraju siječnja.

Trend pada kamata zaustavio se nakon nekoliko izdanja trezorskih zapisa, a ulagači vjerojatno rade pritisak na cijenu zaduženja jer znaju da će država uskoro biti u pat-poziciji. Ako se obveze u veljači pribroje onima u ožujku, u manje od dva mjeseca na tržištu se mora refinancirati oko 8,5 milijardi kuna, što prema pokazateljima s ove aukcije neće biti nimalo jednostavno.